Prijestolonasljednikova smrt: Tragovima slovenskih i hrvatskih interpretacija Sa

Monografija prof. dr. sc. Andreja Rahtena o političkim idejama i tragičnoj pogibiji prijestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu 1914., nastala je kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja arhivskih fondova i kritičkog vrednovanja relevantne znanstvene, publicističke i memoarske literature te suvremenog tiska. Sudbonosni povijesni događaji koji su početkom prošloga stoljeća doveli do Prvoga svjetskog rata te nestanka starih i nastanka novih država u Europi, duboko su urasli u živo tkivo hrvatskog i slovenskog naroda koji su, voljom dijela svojih političkih elita i međunarodnih čimbenika, srednjoeuropsko kulturno okružje zamijenili kroz više desetljeća balkanskim geopolitičkim prostorom sa svim njegovim zamkama. Rahtenova monografija o prijestolonasljedniku Franji Ferdinandu odlikuje se jasnoćom stila i izražavanja, a znanstvena akribija i minucioznost jamče autorov objektivan pristup lišen pristranosti. Uobičajeno pitanje svjetske i domaće (hrvatske i slovenske) historiografije je kontroverza Sarajevskog atentata kao takvog. Eminentni slovenski povjesničar Andrej Rahten ipak postavlja jedno drugo pitanje: zašto je odabran upravo prijestolonasljednik Franjo Ferdinand kao osoba na koju će se izvršiti atentat? Njegov pažljivo složen meandar argumenata stvara izrazito zanimljiv splet odgovora, baš kao što je bila i sama Habsburška Monarhija. Pritom Rahten, u ovom ozbiljno istraženom, ali pitko napisanom djelu, pitanje atentata ne promatra isključivo kao simbolični čin kojim je započela reorganizacija svijeta katastrofom Prvog svjetskog rata, niti traži psihološke i idejno-političke motive Gavrila Principa ili krivca za početak rata. Rahten slaže vlastiti kompleksni pogled na ličnost Franje Ferdinanda te njegov idejni i politički sadržaj, kao budućnost Austro-Ugarske. Akteri su mu prijestolonasljednikovi suvremenici koji su pisali o atentatu: političari, novinari, a zatim i povjesničari. Ova knjiga, sada već klasik, nastala je izvorno za stotu obljetnicu Prvog svjetskog rata i Rahten je u njoj obradio slovenski aspekt. Za stotinu i desetu obljetnicu upotpunio ju je i hrvatskim aspektom kao posebnost ovog hrvatskog prijevoda i izdanja knjige.