A tko to ide?

hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu Zbornik radova sadrži 19 rasprava s temama koje se mogu razvrstati u nekoliko grupa. Zbornik je pridodan u Dodatku predgovor Aljaksandra Astravuha Jidiško - bjeloruskom rječniku kao prilog afirmaciji bjeloruskoga jezika. Problemima usmene narodne književnosti i folkloristike bave se prilozi „Suvremeni pripovjedački repertoari predaja“ (Stipe Botica i Evelina Rudan), „Hrvatske pučke molitvice: formulnost i metaforika“ (Ljiljana Marks). S njima su povezane i rasprave pod naslovom „Zoofolkloristika: pregled rezultata prvog kulturnoanimalističkoga projekta u Hrvatskoj“ (Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš) te „Nemogući žanr. Kršćanstvo, bajke i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić“ (Marina Protrka Štimac). Važnim jezikoznanstvenim pitanjima posvećeni su prilozi „Teorijski temelji književnojezične periodizacije u slavistici“ (Dubravka Sesar i Branka Tafra), „Modeli jezičnih situacija u hrvatskome, ukrajinskome i ruskome“ (Željka Čelić i Tetyana Fuderer), „Nomen est culturae omen. Vosijanske autonomazije u različitim kulturama/jezicima“ (Ana Grgić, Davor Nikolić). U blok posvećen književno-kulturnim i književno-povijesnim fenomenima idu ovi prilozi: „Motiv odrastanja u socijalizmu u suvremenoj hrvatskoj i češkoj prozi“ (Katica Ivanković i Suzana Kos), „Konceptualizacije književnojezične tradicije Srba u Hrvatskoj“ (Dušan Marinković i Virna Klarić). Radovi iz svih triju problemskih grupa uglavnom su komparatističke naravi, iako im je svima u ishodištu hrvatska književnost, kultura i jezik.